Primarni razlog za našu posetu Sloveniji bila je polumaratonska trka u Ljubljani. Članovi RCN kluba su mi je toplo preporučili, uz komentar da su organizacija i trasa na vrhunskom nivou. Iako nam je Slovenija dugo bila na listi zemalja koje želimo da obiđemo, nikako nije dolazila na red. Međutim, čim sam se prijavio za trku, sve je nekako kliknulo: počeli smo da pravimo plan i organizujemo putovanje.
Zamislili smo da nekoliko dana pre trke provedemo u Termama Olimia, vikend provedemo u Ljubljani, a nakon toga obiđemo Bled i Bohinj. Tako smo spojili sportski događaj sa istraživanjem najlepših delova Slovenije.
Put do Slovenije
Putovanje je trajalo od 16. do 21. oktobra 2025. Najbrži i najlakši način da iz Niša stignete u Ljubljanu jeste avionom. Air Serbia leti nekoliko puta nedeljno, ali cene karata umeju da budu visoke i značajno variraju u zavisnosti od datuma. Ako kupujete karte unapred, možete proći znatno povoljnije.

Mi smo se ipak odlučili za put kolima, zbog veće fleksibilnosti i želje da usput obiđemo što više mesta u Sloveniji.
Vožnja kroz Hrvatsku protekla je prilično lako: autoput je ravan, a gužve umerene. Ipak, iznenadilo me je što je na više deonica put u lošem stanju. Kolotrazi se protežu kilometrima, a umesto popravki, na mnogim mestima stoji samo znak za smanjenje brzine.
Da li srpski TAG radi u Hrvatskoj 2025?
Za prolazak kroz Hrvatsku koristili smo srpski TAG uređaj i sve je funkcionisalo bez ikakvih problema. Važno je samo da se prilikom prilaska rampi držite trake za elektronsku naplatu i priđete dovoljno blizu čitaču kako bi uređaj pravilno očitao signal. Ovo znatno ubrzava put i eliminiše čekanje na naplatnim rampama.

Ulaskom u Sloveniju slika se potpuno menja. Putevi su odlični, jasno obeleženi i vidno redovno održavani. Na više lokacija su se izvodili radovi, što samo potvrđuje da država ozbiljno brine o infrastrukturi.
Koliko košta vinjeta za Sloveniju 2025 i gde je najjeftinije kupiti?
Pre ulaska u zemlju ne zaboravite da kupite vinjetu za period boravka. Najpovoljnije je uzeti je direktno preko zvaničnog sajta, jer tako izbegavate posredničke provizije i eventualne prevare. Kupovina traje svega nekoliko minuta, a vinjeta važi odmah nakon online potvrde. Najjeftinija cena vinjete u 2025. godini je 16 evra za putnička vozila lakša od 3.5 tona.
Priroda u Sloveniji nas je potpuno oduševila. Zelene doline, planinski masivi i sređeno okruženje stvaraju ambijent koji je savršen za vožnju, ali i za sve druge aktivnosti: trčanje, šetnju ili jednostavno uživanje u pejzažima.
Terme Olimia-naše iskustvo
Mesecima sam na Instagramu gledao reklame za Terme Olimia, pa sam na kraju popustio i odlučio da vidim kakva je razlika u odnosu na spa i velnes centre u Srbiji. Moram priznati, očekivanja su bila velika.
Lokacija hotela je zaista fenomenalna, a okolna priroda oduzima dah, posebno u jesen kada su boje neverovatne. Vreme nas je poslužilo, pa smo maksimalno uživali u pejzažima.

Rezervaciju sam napravio preko Bookinga, a već na prijavljivanju saznao sam da možemo koristiti bazene, ali ne i spa deo. Zato preporučujem da dobro proverite šta vaš paket uključuje pre rezervacije.
Kako je u pitanju i stacionar, u hodnicima se oseća specifičan, pomalo neprijatan miris podsećajući na bolnice. Sam kompleks je ogroman. Mi smo bili u hotelu Breza, koji je podzemnim hodnikom povezan sa bazenima, što je praktično.
Kompleks sa bazenima je lep i prostran. Iz zatvorenog dela možete izaći u spoljašnji, gde se nalazi i beskrajna reka, deo u kome vas voda nosi u krug, što je zabavno i za decu i za odrasle.
Spa zona je rezervisana za goste starije od 14 godina, a u saunama nije dozvoljeno nošenje kupaćeg kostima, pa čak ni plahti. To je velika razlika u odnosu na Srbiju, gde se ova pravila uglavnom ne primenjuju tako striktno.
Hrana zaslužuje posebno pohvalu. Izbor je odličan, sveže i ukusno, a tu smo prvi put probali i bohinjsku zaseku, koja nas je oduševila.

Kada se sve sabere, naša poseta Termama Olimia ipak je ostala ispod očekivanja. Kompleks jeste lep, ali nekoliko detalja (mirisi u hodnicima, ograničenja u spa zoni, nedovoljno jasne informacije o paketu) uticalo je na konačan utisak.
Ukoliko se odlučite za boravak u Termama Olimia, ne propustite da posetite i Zamak Podčetrtek, koji se nalazi u blizini i zaista vredi obilaska.
Zamak Podčetrtek
Zamak Podčetrtek, smešten na brežuljku iznad istoimenog mesta, potiče još iz 13. veka i vekovima je bio u vlasništvu plemićkih porodica.
U prošlosti je imao važnu odbrambenu ulogu jer je nadgledao dolinu reke Sutle i granicu sa Hrvatskom. Danas je zamak obnovljen i predstavlja zanimljivu kombinaciju srednjovekovne arhitekture i kasnijih baroknih elemenata. Posebno je atraktivan pogled sa zidina na okolinu i terme Olimia. Zamak često služi kao mesto za kulturne događaje i venčanja, a legenda kaže da i dalje krije tajni prolaz koji vodi do obale reke.
Ljubljana-Slovenija
Smeštaj u Ljubljani
Pronaći smeštaj u Ljubljani tokom vikenda kada se održava trka gotovo je nemoguća misija. Grad je prepun trkača i turista iz cele Evrope. Srećom, mi smo rezervaciju obavili mesecima unapred i tako izbegli glavobolju rezervacije u poslednjem trenutku. Odseli smo u Holiday Inn Express Ljubljana, hotelu koji nas je, posle razočaranja u Termama Olimia, prijatno iznenadio. Već na recepciji dočekani smo uz osmeh i iskreno oduševljenje zbog našeg učešća na trci. Atmosfera je bila takva da se odmah videlo da je hotel pun sportista iz različitih zemalja.
U susret trkačima, osoblje je čak pomerilo vreme doručka. Umesto u sedam, poslužen je već od šest sati na dan trke, što je ogroman plus za sve koji žele da pojedu nešto pre starta.
Soba je bila izuzetno čista, mada nešto manja u odnosu na onu u Olimiji, ali je krevet bio znatno udobniji, pa smo se lepo odmorili uprkos ranom buđenju.
Šta posetiti u Ljubljani za jedan dan?
Naše istraživanje Ljubljane počeli smo na Prešernovom trgu, najpoznatijem gradskom okupljalištu i pravoj pozornici događaja. Tog vikenda trg je bio prepun posetilaca iz celog sveta.
Odavde smo preko čuvenog Tromostovlja (Tri mosta) krenuli ka brdu na kome se uzdiže ljubljanski grad – tvrđava koja dominira panoramom. Put nas je vodio pored srpske ambasade i dalje ulicom Ćirila i Metodija, sve do glavne gradske pijace. Ovaj deo je idealan za kupovinu suvenira, kratku pauzu ili ručak u nekom od brojnih restorana.
Za brz i autentičan zalogaj, preporučujemo Klobasarnu gde smo probali kranjske kobasice i domaće kraft pivo, odličnu kombinaciju i pravi lokalni doživljaj.
Ako nastavite pravo, ugledaćete uspinjaču kojom možete stići do tvrđave. Mi smo odlučili da prvo prošetamo starim gradom i istražimo mostove, pa tek onda da se popnemo na grad.
Ljubljana je poznata po svojim mostovima, a najpoznatiji su:
-
Tromostovlje – tri spojena mosta, arhitektonska posebnost i jedna od glavnih foto-tačaka.
-
Mesarski most – ukrašen motivima riba i zanimljivom statuom Satira.
-
Zmajev most – bez sumnje najpoznatiji i najfotografisaniji most u gradu, a zmajevi koji ga krase postali su simbol Ljubljane.
.
Posle obilaska mostova, uputili smo se peške ka ljubljanskoj tvrđavi. Uspon je bio zahtevniji nego da smo se popeli uspinjačom, ali se pokazao kao odlična odluka. Sa svakim korakom otvarali su se sve lepši pogledi na grad, a kombinacija starog jezgra, reke Ljubljanice i jesenjih boja činila je da se trud isplatio.
Ljubljanska tvrđava je najpre bila srednjovekovno utvrđenje iz 11. veka, a današnji izgled dobila je u 15. veku kada su je Habsburgovci obnovili nakon zemljotresa. Tokom vekova služila je kao vojna fortifikacija i strateška odbrambena tačka iznad grada. Sa njenih zidina pruža se jedan od najlepših panoramskih pogleda na celu Ljubljanu.
Uveče smo se prošetali pored mirne Ljubljanice, uživajući u svetlima grada i opuštenoj atmosferi. Svratili smo na odličan sladoled u Cacao poslastičarnici, koja je uvek puna i među najpoznatijim u Ljubljani. Veče smo završili u Piazza piceriji, nedaleko od hotela, gde smo se lepo odmorili uz dobru hranu.
Ljubljanski maraton
Ove godine na ljubljanskom maratonu učestvovalo je oko 17.000 trkača, uključujući učesnike na trkama od 10 km, polumaratonu i maratonu. Bila je to ubedljivo najmasovnija trka na kojoj sam do sada bio. Organizacija je na vrhunskom nivou: trase su jasno obeležene, redara ima na svakom kritičnom mestu, okrepe su česte i dobro organizovane, a duž cele staze stoje navijači koji vam daju snagu da izvučete maksimum iz sebe.
Zaista je bilo uživanje biti deo ovakvog događaja. Puno prijatelja iz RCN kluba Niš je samo ulepšao ovaj spektakl. Ovo je bila druga trka, posle Malte, koju sam uspeo da završim ispod dva sata.
Bled-Slovenija
Posle trke rešili smo da iskoristimo preostali dan i obiđemo ovaj slovenački biser. Plan je bio da posetimo blejski (bledski) grad, jednu od najpoznatijih tvrđava u Sloveniji, i da se što više približimo čuvenoj crkvi na ostrvu, simbolu Bleda i jednoj od najfotografisanijih lokacija u zemlji.
Za one koji borave u Ljubljani, a nemaju sopstveni prevoz, do Bleda postoje organizovane jednodnevne ekskurzije. Ove ture polaze iz centra grada i predstavljaju praktičan način da vidite Bled bez brige oko saobraćaja i parkinga.
Potrebno je oko sat vremena da se stigne do bledskog zamka. Cena ulaznica je 18 evra za odrasle. Ispred zamka je veliki parking koji se plaća na sat. Preporučujem da odmah platite minimum dva sata.
Blejski grad je poznat kao jedan od najstarijih i najlepše očuvanih zamaka u Sloveniji, smešten na impresivnoj litici iznad bledskog jezera. Njegova prepoznatljiva panorama, koja se reflektuje na tirkiznoj vodi, čini ga jednom od najfotografisanijih atrakcija u regionu. Posetioci ga rado obilaze zbog spektakularnog pogleda, muzeja koji prikazuje istoriju Bleda kao i zbog romantične atmosfere koja prati svako razgledanje. Ovde smo probali čuvenu blejsku kremšnitu. Nišlije koje su odrasle uz Pelivanove krempite, kojima su ih roditelji nagrađivali posle svakog tromesečja još u prošlom veku, teško da će u blejskoj verziji pronaći nešto spektakularno.
Iz blejske tvrđave uputili smo se ka Crkvi Marijinog Vaznesenja, jednom od najprepoznatljivijih simbola Slovenije. Pejzaž koji je okružuje s razlogom je svetski poznat. Spokoj koji osećate dok posmatrate njen odraz na staklenom jezeru jednostavno se ne može opisati. Mir vam jedino mogu poremetiti agresivni labudovi i patke.
Bohinj-Slovenija
Bohinj se u početku nije nalazio na našoj listi želja, ali su nam ga toplo preporučili prijatelji koji su ranije putovali po Sloveniji. Već sama vožnja od Bleda do Bohinja je pravo uživanje — jesenje boje koje obavijaju krajolik ostavljaju utisak koji se dugo pamti. Plan je bio da posetimo slap Savicu a nakon toga, ako nam vreme dozvoli da se popnemo uspinjačom na Vogel i uživamo u pogledu na Bohinjsko jezero.
Slap Savica
Slap Savica je jedan od najpoznatijih i najposećenijih vodopada u Sloveniji, pre svega zbog svog specifičnog oblika u obliku slova A, što ga čini jedinstvenim u evropskim okvirima. Nalazi se u samom srcu triglavskog nacionalnog parka i predstavlja izvor reke Save Bohinjke. Njegova snažna, smaragdna voda koja se obrušava iz visine od oko 78 metara privlači ljubitelje prirode, planinare i fotografe tokom cele godine. Ni mi nismo ostali imuni na njegovo lepotu.
Do slapa Savice vodi oko pola sata šetnje od parkinga, uz srednje naporan uspon koji zahteva malo strpljenja. Staza je mestimično kamenita, pa se preporučuje da ponesete udobne cipele sa čvršćim đonom, jer klizave patike mogu znatno otežati hod. Uz pravi izbor obuće i malo kondicije uspon postaje prijatno iskustvo koje nagrađuje prelepim prizorom vodopada. Ulazak na stazu se plaća četiti evra za odrasle.
Bohinjsko jezero
Kako je vreme tokom posete bilo promenljivo, odustali smo od vožnje uspinjačom do Vogela, već smo rešili da se prošetamo oko bohinjskog jezera. Bohinjsko jezero je poznato po svojoj kristalno čistoj vodi i netaknutoj prirodi, jer se nalazi u srcu Triglavskog nacionalnog parka, najstarijeg u Sloveniji. To je najveće prirodno jezero u zemlji, okruženo impresivnim vrhovima Julijskih Alpa, pa je idealno za pešačenje, vožnju bicikla, plivanje i kajak.
Vreme je bilo sveže, ali je zvuk vetra, šuštanje lišća koje pada i tihi talasi na jezeru stvarali posebnu melodiju zbog koje je hladnoća postala sasvim podnošljiva.
Slovenija je u potpunosti opravdala svoj epitet planinske lepotice. Uređeni pašnjaci, visoki planinski vrhovi i kristalna ‘gorska oka’ pozivaju na kretanje i istraživanje na svakom koraku. Pomalo je žao što u Srbiji još uvek ne koristimo pun potencijal naših planina i prirodnih dragulja. Ljubljanski maraton je ispunio sva očekivanja i više od toga, pa se iskreno nadam da ću se sledeće godine ponovo naći među učesnicima ovog prelepog događaja.
10 brzih saveta za Sloveniju 2025/2026
- Kupite vinjetu online pre ulaska
- Srpski TAG radi u Hrvatskoj
- Rezervišite smeštaj u Ljubljani minimum 4–5 meseci unapred za maratonski vikend
- Najbolje vreme za Sloveniju – septembar/oktobar (manje gužve, jeftinije)
- Terme Olimia su OK, ali ne očekujte raj po toj ceni
- Holiday Inn Express Ljubljana = najbolji za trkače
- Pelivan krempita > blejska kremšnita
- Bohinj > Bled ako želite mir
- Bohinjska zaseka – preporuka za sve gurmane
- Slovenski autoputevi su među najboljima u Evropi










































































































